Pušenje je štetno za zdravlje - ova je izjava odavno prepoznata kao činjenica i od strane stručnjaka i laika. Posebno je opasno kada se alkohol konzumira zajedno s pušenjem, što značajno pogoršava sve patogene čimbenike. Poklič "Pušenje šteti vašem zdravlju! "postao poziv na borbu protiv ove loše navike u mnogim zemljama svijeta. Do sada, međutim, izvješća s raznih mjesta upućuju na to da pušenje ostaje svjetski problem.
Koja je opasnost od pušenja?
Kakvu štetu navika čini? Kakav je učinak pušenja na ljudsko zdravlje? Šteta pušenja, prije svega, povezana je s vrlo opasnim kancerogenima, koji se nalaze u duhanskom katranu, koji nastaje tijekom tinjanja duhana. U prosjeku, pušač udahne do 6-8 g takvog katrana na svakih 100 g spaljenog duhana. Ovim postupkom izračunava se da je pušenje 20 cigareta dnevno ekvivalentno godišnjem unosu do 750 g duhanskog katrana u tijelo.
U sastavu duhanskog katrana pronađeno je više od 250 različitih kemijskih komponenti, koje ne samo da štetno djeluju na niz unutarnjih organa, već spadaju u kategoriju kancerogena i vrlo se slabo izlučuju iz organizma, postupno se nakupljajući u njemu. . Katran sadrži kancerogen, takozvanu prvu kategoriju opasnosti - benzpiren, kao i benzantracen i druge smole koje mogu izazvati maligni proces. Također treba napomenuti da alkohol uvelike pojačava destruktivni učinak duhana.
Činjenica da je pušenje štetno za zdravlje može se sa sigurnošću reći gledajući popis komponenti duhanskog dima. Svaka cigareta u prosjeku sadrži oko 6-7 mg nikotina, što, uz naviku pušača da popuši kutiju cigareta, dovodi do potrošnje oko 125-140 mg nikotina dnevno. U sastavu duhanskog dima primjećuju se izravno otrovne tvari: ugljični monoksid, cijanovodična kiselina, arsen, cijanidi. Kakvu štetu čine, ne možete ni reći: ovo je izravno trovanje tijela. Osim toga, štetu od pušenja uzrokuje prisutnost takvih opasnih sastojaka (pored ovih kancerogena): krizen, nitrozamini, radioaktivni elementi (polonij), teški metali.
Brojne studije nedvosmisleno dokazuju da osoba koja puši narušava ne samo svoje zdravlje. Pušenje također donosi veliku štetu ljudima koji su bliski ljubitelju duhana. Utvrđeno je da takozvano pasivno pušenje tjera osobu da udahne i do 70% duhanskog dima ako se nalazi u blizini pušača u zatvorenoj prostoriji. Pasivno pušenje posebno je opasno za djecu, trudnice, starije osobe, osobe s kroničnim bolestima kardiovaskularnog i dišnog sustava.
Kakvi su učinci štetnih tvari
Opasne komponente duhanskog katrana, pojedinačno i zajedno, razorno djeluju na mnoge sustave za održavanje života, dok alkohol višestruko pojačava taj učinak. Jedna od najopasnijih komponenti gotovo svakog duhana je radioaktivni polonij-210, koji tijekom procesa rasta aktivno apsorbira lišće biljke iz zraka.
Kod pušenja se poremete metabolički procesi, a jedan od krivaca za to je ugljični monoksid, t. j. ugljični monoksid. Kad uđe u krv, ova tvar veže hemoglobin da bi nastao karboksihemoglobin, a budući da nije u stanju prenositi kisik, disanje kisika tkiva je poremećeno. Zašto je pušenje opasno? Već zato što osoba, pušeći kutiju cigareta, u tijelo unosi više od 300 ml ugljičnog monoksida, što povećava razinu vezanog hemoglobina u krvi za 6-8%. Dakle, pušač tjera sve organe da budu u stalnom režimu gladovanja kisika. Ako se tome doda alkohol, tada slika postaje apsolutno kritična za zdravlje.
Oštećenje dišnog sustava
Ljudski dišni sustav prvi je koji percipira svu negativnost pušenja. Nije iznenađujuće da statistika pokazuje razvoj raka pluća i tuberkuloze kod teških pušača deset puta češće nego kod nepušača. Ogromnu štetu dišnom sustavu već uzrokuje prolazak dima kroz dišne putove. Stalno postoji iritacija i upalna reakcija sluznice nazofarinksa, grla, bronha, dušnika, plućnih alveola. U takvim uvjetima logično izgledaju kronične bolesti poput bronhitisa i astme koje su karakteristične za pušače.
Specifičan kronični kašalj postaje jasan znak pušača. Ponekad ovaj simptom postaje iscrpljujući i intenzivan. Istraživanja dokazuju postojanje izravne ovisnosti malignih tumora usana, dušnika, grkljana o broju popušenih cigareta.
Gastrointestinalna lezija
Nikotin i niz drugih sastojaka duhanskog katrana uzrokuju ozbiljne probavne smetnje.
Utvrđeno je da je peptički ulkus na želucu i dvanaesniku često izazvan pušenjem, posebice pušenjem na prazan želudac.
Patologije imaju objašnjiv mehanizam. U vrijeme pušenja dolazi do grčenja želučanih žila, a čestim takvim fenomenom poremećena je opskrba tkiva kisikom i hranjivim tvarima. Kao rezultat toga, sekretorna funkcija proizvodnje želučanog soka je poremećena. Sekretorna disfunkcija uzrokuje gastritis, koji često prelazi u peptički ulkus.
Utjecaj na kardiovaskularni sustav
Poraz kardiovaskularnog sustava s prekomjernom ovisnošću o duhanu rezultat je promjene živčane i humoralne kontrole sustava. Posebno značajan utjecaj na pojavu poremećaja imaju nikotin i ugljični monoksid. Nikotin povećava krvni tlak sužavanjem krvnih žila. Osim toga, kao rezultat djelovanja nikotina na endokrine žlijezde, povećava se proizvodnja biološki aktivnih komponenti, što dovodi do sužavanja arterija koje osiguravaju opskrbu krvlju mozga i bubrega.
Stupanj opasnosti od izloženosti pušenju povećava se u trenutku tjelesnog ili psihičkog preopterećenja. Istraživanja pokazuju da svaka popušena cigareta povećava razinu kortikosteroida, epinefrina i noradrenalina u krvi, što dodatno pojačava kontrakciju srčanog mišića, povećavajući preopterećenje srca. Broj otkucaja srca pušača znatno je veći od pulsa nepušača. Kao rezultat aktivnog pušenja, osoba razvija anginu pektoris i koronarnu bolest srca. Rizik od infarkta miokarda povećava se nekoliko puta.
Brojne studije provedene u različitim zemljama otkrile su da aktivno pušenje doprinosi razvoju takvih patologija:
- onkološke bolesti raznih organa, osobito karcinom pluća i želuca;
- infarkt miokarda;
- moždani udar;
- plućna tromboembolija;
- ateroskleroza;
- očne patologije;
- gubitak sluha i gluhoća;
- endarteritis;
- muška i ženska neplodnost;
- impotencija;
- plućni emfizem;
- upala pluća;
- kronični bronhitis;
- patologija probavnog sustava;
- problemi sa zubima;
- nasljedne anomalije koje se prenose na djecu.